Nakon nedavnog prilično čitanog članka u Globusu o online/web freelancingu moglo se čuti i pročitati dosta komentara o masnim parama koje se mlate u online-biznisu, nakon kojih bi čovjek dobio dojam da je taj internet biznis jako lukrativna i tajanstvena prilika u koju su rijetki upućeni nekako ušli i sad se kupaju u zlatu.
Pritom se ponekad zaboravlja da prihodi i neto dohodak nisu ista stvar i financijsku realnost unutar koje freelanceri, kao i svi ostali poduzetnici, moraju poslovati. U nadi da će nekom biti informativna ili korisna, složio sam okvirnu računicu koju bi mogao imati neki hipotetski freelancer. Prilikom računanja zaokruživao sam i procjenivao vrijednosti na neki “prosjek” – pojedini brojevi razlikuju se prilično od slučaja do slučaja, ali recimo da su redovi veličine tu negdje.
Katica za sve
Recimo da se potaknuti člankom želite baciti u freelancing. Web developer ste (možda designer / front end developer, možda backend / php / sql ninja); kod (programerski ili markup) štrikate već godinama, stvarno ste dobri u onom što radite i imate već nekoliko fuševa iza sebe.
Naravno, osim samog “odrađivanja posla” morat ćete se baviti i sa promocijom (bilo običnim reklamiranjem, bilo pisanjem vlastitog bloga kojim dižete svoj osobni brand), networkingom (sakupljanjem i održavanjem kontakata, odlascima na konferencije, itd), prodajom svojih proizvoda ili usluga (tj. trebate nagovoriti nekog da upravo vama plati – samo zato što nešto znate ne znači automatski da će korisnik vas odabrati), te naposlijetku i pružanjem korisničke podrške.
A pošto sve ovo zajedno ne želite raditi u fušu nego iz toga stvoriti normalan posao, morati ćete se baviti i papirologijom vezanom uz rad tvrtke koju otvorite. Dio te papirologije možete prepustiti knjigovodstvenim i drugim servisima, ali dio će ostati vaša briga.
Dakle, za početak, poželjno je da imate iskustvo ne samo u Web razvoju, nego i u vođenju projekata, prodaji, oglašavanju, a hodanje po kancelarijama i kupovanje biljega vam ne bi smjelo biti previše frustrirajuće.
Minus i plus
Recimo da procjenjujete da će vaši mjesečni prihodi (dakle, količina novaca koji vam klijenti plate, minus PDV domaćih klijenata) biti oko 16 tisuća kuna. Uzimam ovu brojku jer je bila navedena u Globusovom članku – doduše kao “plaća”, ali dosta ljudi nije vjerovalo u taj “ogromni” iznos, pa uzmimo je kao razumnu (uspješnu) brojku u ovoj računici.
Minimalni mjesečni troškovi na koje možete računati su vam mobitel (recimo 200kn), internet i druge režije vezane uz poslovanje (200kn), troškovi prijevoza (iako radite iz spavaće sobe, još uvijek morate na poneki sastanak, poslovnu kavu ili odnijeti papire u Finu – ako radite u nekoj normalnoj firmi, troškove ovoga vam pokriva poslodavac) u npr. visini mjesečne ZETove karte (~240kn), topli obrok (kojeg vam u nekoj firmi pokriva poslodavac) od recimo 500kn mjesečno, te recimo 100kn za pokrivanje netbanking i sličnih troškova.
Trebate imati i opremu na kojoj ćete raditi – minimalno nekakvo računalo, ali vjerojatno i nekakav backup disk, veći monitor, i slično. Recimo da ćete godišnje na računala, mobitel i raznoraznu uredsku opremu potrošiti 10 tisuća kuna (što ispada 830kn mjesečno). Osim toga morat ćete si nabaviti nekakvu stručnu literaturu, zakupiti server ili prostor na serveru, kupiti domenu ili dvije, eventualno se negdje reklamirati ili odlaziti na konferencije kako bi ostali relevantni u vašoj branši. Recimo da na godišnjoj razini još na to potrošite 6000kn, odnosno, svedeno na mjesečni iznos, 500kn mjesečno.
U malo preglednijem tabularnom prikazu, to izgleda ovako:
| Opis | Iznos (kn/mj) |
| Primanja (prihodi) | 16.000 |
| Mobitel | 200 |
| Internet, režije | 200 |
| Prijevoz | 240 |
| Topli obrok | 500 |
| Netbanking i slični troškovi | 100 |
| Računalo i oprema za rad | 830 |
| Literatura, konferencije, zakup servera, domene, itd | 500 |
| Troškovi (rashodi) | 2.570 |
| Ukupno dobit | 13.430 |
Ovdje opisani mjesečni troškovi su vrlo općenite procjene, ali malo je vjerojatno da ćete u praksi imati niže troškove. Ovi iznosi predstavljaju dobru početnu brojku za freelancera koji skromno živi, ne ide na konferencije na druge kontinente, kupuje softver sa popustom ili koristi free software, i ne luduje za najnovijim gadgetima.
Nadopuna: par ljudi me pitalo o troškovima vezanima uz vođenje knjiga (koje sam namjeravao također uvrstiti ovdje, ali sam zaboravio – isprika na propustu). Mislim da se svakako isplati to outsourceati knjigovodstvu i prepustiti im brigu o tome koji je trenutno zakon i porez na snazi i u kom trenu kako treba što knjižiti. To zadovoljstvo će vas stajati 500 – 1000kn. Pretpostavimo da je 500kn + PDV mjesečno, što vam u konačnici smanji mjesečnu plaću “na ruke” za oko 200-300 kn.
Bruto, Neto & još jedan Bruto
U daljnoj računici stvari se malo kompliciraju. Spomenuta dobit je ono što vam ostane u tvrtki nakon plaćanja troškova, ali to nije vaša plaća. Ukoliko ste obrtnik, ili ukoliko imate d.o.o. i jednostavno si želite cijeli iznos isplatiti kroz plaću, navedena dobit vam je zapravo takozvani bruto2. To je onaj iznos kojeg radnici nikad ne gledaju a zapravo predstavlja trošak poslodavca.
Mala digresija: neto plaća je ono što dobijemo “na ruke” (ili na tekući). Bruto (ili bruto1) plaća je zapravo naša plaća koju nam isplaćuje poslodavac, a iz nje mi osobno plaćamo porez, prirez te izdvajamo za mirovinu (papirologiju poslodavac obavlja umjesto nas, ali novci kojima se plaća su još uvijek naši). Na bruto1 poslodavac još plaća zdravstveno osiguranje za nas i još neka davanja, a taj ukupni iznos zove se bruto2 i predstavlja ukupni trošak radnika za poslodavca. Detaljniji opis bruto1 i bruto2 sa točnim postocima možete naći na Moj Posao portalu.
(Ukoliko ste obrtnik stvari se malo drugačije računaju, jer su davanja fiksna za godinu dana, i nešto niža nego što bi bila davanja iz bruto1. Ali, pošto cijeli račun radimo sa otprilike procjenjenim brojevima, i ovo pojednostavljenje će poslužiti).
Kalkulatorom za izračun plaće sa Moj Posao iz cca 13400kn bruto2 dobijamo otprilike 7500 kn neto plaću.
Dakle početnih 16 tisuća srezali smo na 7500, nešto manje od 47% originalnog iznosa. Ostatak su porezi i davanja državi (nešto manje od 37%) te oko 16% za troškove poslovanja.
Ukoliko namjeravate osnovati d.o.o, jedna legalna opcija je isplatiti jedan dio preko normalne plaće, a drugi isplatiti kao dobit doo-a (na što se plaća porez na dobit od 20%). Naravno, problem sa ovim je da si smanjujete i davanja za mirovinsko osiguranje, što vam u dalekoj budućnosti znači manju mirovinu. Doduše, većina poduzetnika koja znam radije bira cash sada nego obećanje da će imati mirovinu za 40tak godina.
Recimo da vas nije briga za vašu mirovinu jednog dana i odlučite biti na minimalcu a ostatak dobiti preuzimati kao dobit. Neto plaća će vam biti oko 2500kn, bruto2 oko 3500kn, a preostali iznos si isplatite kao dobit, od čega oko 7500kn ide vama a oko 2500 državi. Na ovaj način ukupno mjesečno dobijete 10000 kn (oko 62% prihoda), državi ide oko 22%, a na troškove poslovanja opet 16%.
Vel’ke pare?
Dakle, kao skromni, marljivi i uspješni freelancer sa oko 16 tisuća kuna prihoda mjesečno, možete očekivati između 7.5 i 10 tisuća kuna “na ruke”. Nisu mali novci, pogotovo za zemlju u kojoj velik broj ljudi radi na (skoro) minimalcu ili uopće nema posao, ali nisu ni nekakvi ogromni neobjašnjivi iznosi koje ista osoba sa istim znanjem, sposobnostima i iskustvom ne bi mogla dobiti i u dobrim domaćim tvrtkama.
Moram priznat da mi se sviđa analiza… Ovo je minimalna količina istraživanja i analize koju je novinar globusovog teksta trebao provesti, no onda tekst ne bi bio toliko senzacionalistički.
Hvala!
Globusov tekst mi je bio dobar. Bio je s drukčijom poantom kako je raditi za nekog vani vs kod nas, i složen kao intervjui, a sumnjam da su ljudi mogli/htjeli davati konkretne brojke.
vidim jednu tendenciju da se u svim nalazima i presjecima troškova uredno izbjegava nabavna cijena softwera. znam da egzistira free soft, open source, ali opet je jedan dio komercijalan, a to nigdje ne spominjemo. mozda bi se na tu temu mogla napraviti jedna analiza koliko shvacamo moral i etiku da zaradjujemo na legalnom softu, a ne na “ilegalnom” i koliko nam je prihvatljivo nekoga “potkrasti” i tako zaradjivati…
@Senko Mene je zasmetao smjer kojem je to skrenulo… Naime dalo se stvarno izvuči da je to način kako lagano zaraditi opake novce u što osobno ne vjerujem… Mislim da je osnovana prednost takvog načina zarade, sloboda :-) Što se pak tiče brojaka, jasno mi je da ljudi niti žele niti smiju iznositi brojke no oni su izvukli brojku od nekud no nisu je elaborirali. Članak + ovakva analiza daje pravu sliku o tome kako je biti Freelancer i što čovjek od toga može očekivati.
Suncek: U postu sam sve troškove vezane uz računalnu opremu procjenio na 10000kn godišnje, zajedno i hardver i softver i potrošna roba. Ti troškovi toliko variraju od slučaja da slučaja da bi moj pokušaj da stavim bilo koji broj bio besramna laž.
Mogu pričati o svojoj situaciji: na svoju sreću i zadovoljstvo, radim na free software platformama i sa free (software) alatima (ne samo sa strane developmenta, nego i uredskog dijela posla – dakle OpenOffice, Ubuntu desktop, GIMP, Google alati, itd).
Osim ovog, kupio sam i koristim odlični Balsamiq Mockups softver za UI prototyping. Iako sam većinom na Linuxu, imam par kopija Windowsa na laptopima koje sam dobio zajedno s tim laptopima prilikom kupnje (iako bi meni osobno bili dvoljni jedni Win XP Pro, ali eto kad već imam par tih Startera i Home editiona, neka). Osim toga ponekad, kad zatreba, koristim i registrirani Microsoft Visual C# Express 2008, koji je također besplatan.
Za troškove freelancera koji se baziraju na Windows platformi ne mogu govoriti jer ne znam detalje, ali znam da Microsoft ima Biz Spark program na kojem malim firmama omogućuje korištenje softvera za vrlo male novce. Ne znam jesu li i freelanceri u mogućnosti to iskoristiti, više informacija možeš naći na Microsoft BizSpark stranicama.
Za Mac OSX/iPhone razvoj opet ne znam iz prve ruke jer se time ne bavim – koliko sam ja čuo, SDK za iPhone development je $100-$200. OSX se već dobije sa računalom pa cijena ulazi u cijenu računala.
I za Windowse i za OSX postoji i brdo vrlo kvalitetnih i besplatnih alata, kao i drugo brdo vrlo kvalitetnih alata koji koštaju u rangu $20-$50 (kao već spomenuti Balsamiq Mockups). Naravno, ako pričamo o dizajnu, Adobe CS5 (ili koji god već) je prilično skup paket, ali svi freelance dizajneri koje znam su to (ili ekvivalentno što već koriste) i kupili.
Moja procjena je da će vrlo malo freelancera ići u piratstvo i pokušati zaradi potkradajući druge. Jedan od razloga je što su oni i sa “druge strane” i znaju cijeniti i nematerijalne stvari (tipičan primjer: nisi sretan kad netko pokrade tvoj dizajn, niti bi ikad krao tuđi). Drugi razlog je što ne kupuju stvari bezveze zato što je kutija lijepa, nego zato što im trebaju – ako mi neki alat od $100 štedi pola sata svaki dan, itekako mi ga se isplati kupiti.
Slažem se da bi bilo zanimljivo napraviti i nekakvu analizu koliko u prosjeku softverskih (i hardverskih) izdataka je potrebno za neki freelancing posao, ovisno o tome na kojoj se platformi temelji (i o kakvom tipu posla koji se radi); samo bi trebalo paziti da ta analiza ne skrene u “što je jeftinije i bolje” flamewar :-)
@Senko
joooj ja sam onak hipotetski postavio koment, mada mi se cini da je zalosno da sve ode u flejm koji zavrsi na teorijama o vremenu izmedju 41 – 45 godine :(
jedna edukacija i diskusija bi dobro dosla na temu piratiziranja free alata, alatala mikro vrijednosti i mastadonata (adobe i slicni) i cijenjena rada i eneregije i postivanje tudjeg rada i autorstva…
@suncek Slažem se za diskusiju. Nisam niti mislio da si nazvao sve freelancere piratima. Ali si mi dao dobar poticaj da napišem svoje mišljenje o tome :)
Па и није лоше зарадити преко 1000 куна месечно, није то за бацање..
Vjerojatno misliš na €1000 mjesečno :) Nije to uopće loša plaća za hrvatske uvjete (ali nije niti puno veća od one koju jednako sposoban radnik može naći u dobroj Hrvatskoj firmi).
@suncek
Mislim da je to jednostavno stvar osobnog razmišljanja i stava prema poslu. Kad nešto plaćaš onda ćeš dvaput razmisliti treba li ti uopće to, tj. treba li ti zaista najnovija verzija, i jel se “upgrade” isplati.. Recimo, doma još vrtim Win XP na jednom računalu, jer mi je jednostavno ‘jeftinije’ koristiti XP, nego Win7 koji novi košta 1500kn (ili koliko već kad kupuješ retail). Ista je stvar i s drugim programima.. Kao što je Senko napisao, nije problem kupiti sw koji ti štedi xy vremena dnevno, a Balsamiq Mockups je odličan primjer (nije baš jeftin, ali je vrlo koristan za skice/brži nego da crtaš možda u nekom drugom programu).
Ja sam Windows korisnik, dizajner, naravno da trebam imati legalne alate. Mislim da je Senkova procjena od 10.000 kn godišnje realna, kod mene je možda i veća zbog ulaganja u Adobe Creative Suite koji sam dođe cca 20.000+ kn. Ja sebi računam trogodišnje razdoblje za nadogradnju hardvera/softvera, ali nakon 3 godine ne moraš više uzimati cijeli CS nego samo upgrade koji ti je recimo 50% cijene (ako ne uzimaš upgrade s posljednje verzije, a Adobe svakih godinu dana cca izbacuje novu verziju).
Također, Senko je odlično popisao sve ostale troškove, a još je bolje rekao kako se isplati kupiti program od 100$ koji ti svakog dana štedi pola sata vremena. To je način na koji freelanceri moraju razmišljati, jer smatram da je ulaganje u hardver/softver, znanje/usavršavanje temelj dobrog freelancera.
Senko > odličan post! ;)
Sjajan članak za sve one koji programiraju.
Sa moje strane konsultantski posao je malo drugačiji ali i dalje ima osnova kao i u Hrvatskoj. Samo je možda famozni bruto 2 malo veći.
http://www.gaia.rs/2008/01/15/formiranje-cene-slucaj-konsultanta/
Odličan post. Ono što je problematično s freelancing-om je imati konstantan priliv poslova, odnosno da je što manje praznog hoda. Prema nekim informacijama “popunjenost” od 60-80% radnog vremena na stvarni posao je uspjeh. Dalje u kalkulaciju se dodaje i prosječna cijena čovjek-sata … Mislim da je ovo srž uspjeha ili propasti freelancing-a. S obzirom da ne govorim iz vlastitog iskustva, zamolio bi za ispravku ako griješim.
Suvlasnik sam male informatičke firme i bavim se sličnim uslugama kao i spomenuti freelanceri. Prije jedno 4-5 mjeseci sam s kolegom napravio sličan “troškovnik” koji bi izgledao kao prepisan da se stavi uz ovaj. Drago mi je da je netko svjestan što sve takav posao nosi. Super post!
@Robert Lujo obično je taktika da umjesto jednog velikog posla isprepleteš više manjih poslova, koji ne počinju i ne završavaju svi u isto vrijeme, a jedan dio vremena odvajaš za dogovaranje novih poslova.
Na taj način izbjegneš slučajeve gdje si 100% zauzet neko vrijeme, a nakon toga uopće nemaš posla do slijedećeg.
Druga taktika je imati stalne korisnike. Općenito, korisnici koji su zadovoljni se često vraćaju po još pa se ponekad može dogovoriti stabilan odnos s njima gdje često imaju spreman posao za tebe ako ga želiš i možeš prihvatiti – što pomaže u izbjegavanju praznog hoda.
Osobno mi se više sviđa ova druga taktika jer, koliko god to čudno zvučalo, ne volim previše marketing/sales dio biznisa, a na dogovaranje puno malih projekata mi je odlazilo više vremena, tako da sad imam par velikih stalnih, trošim manje vremena na dogovore i pregovore imam više vremena za konkretan “koristan” rad.
Zamka toga je da trebaš paziti na što i koliko se obavežeš u odnosu s klijentima (ne samo pismeno nego i u neformalnom razgovoru) kako bi ipak imao imao slobodu birati klijente kad zaželiš.
Ja se moram nadovezati napomenom da postoji još jedan načini kako raditi za strance ako ste dobar developer, a to je napraviti vlastitu aplikaciju i onda je prodavati globalno. Najbolji primjer za to s naših prostora je activeCollab iz Novog Sada, a ima i manje poznatih primjera kao što je Spectral Core i drugi.
Slažem se. Ali to onda nije freelancing nego microISV.
Naravno nema razloga da jedna te ista osoba nije djelomice freelancer a djelomice microISV, dapače, mislim da ih većina i bootstrapa putem freelancinga. I sam pokušavam nešto slično :-)