Ove godine Zagrebački Velesajam pokušat će uskrisiti nekoć sjajan, a u zadnjih par godina umrtvljen, sajam Info. Pod nazivom Info Restart, projekt će se fokusirati na domaću pamet, a ne na kopiranje vijesti o svjetskim trendovima koje su bile aktualne pred 6 mjeseci. Velikim dijelom za restart je zaslužan Radoslav Dejanović (kojeg, vjerujem, domaćoj open source zajednici ne treba predstavljati :).

Mislim da sajam, kako je ove godine koncipiran, ima dosta potencijala. Zato i sam sudjelujem sa svojom tvrtkom Dobar Kod – tamo ćemo se predstaviti na svom štandu, održati i dva predavanja i popričati sa potencijalnim klijentima ali i zaposlenicima :)

Info traje od srijede do subote (dakle nešto kraće nego Interliber), upad je besplatan, bit će hrpa zanimljivih ljudi koji rade totalno kul stvari, mislim da stvar nikako ne biste smjeli propustiti.

Vidimo se na Infu!

Nakon uspješnog prvog Python okupljanja uslijedila je ljetna pauza. Nakon što smo se svi lijepo odmorili, pravo je vrijeme za još jedno Python druženje.

Datum je 29.9, mjesto je pivnica Zlatni Medo (križanje Vukovarske i Savske), vrijeme je 17 sati. Najavu možete pročitati na Python Hrvatska grupi, a ako planirate doći, molimo da javite na listu. Naravno, dobrodošli ste i ako u tek u četvrtak u 17:01 odlučite da biste svratili. The more the merrier :)

Vidimo se u četvrtak!

Prošlogodišnja lista domaćih Android aplikacija pokazala se vrlo popularnom, no kako se u svijetu mobilnih aplikacija stvari jako brzo mijenjaju, lista je već poprilično zastarjela. Zato sam odlučio napraviti novu listu sa osvježenim podacima za 2011. godinu.

Ovogodišnja lista podjeljena je u dvije kategorije: obične aplikacije i (ne)službene aplikacije portala i medija. Aplikacije sam uvrštavao prema određenim kriterijima, poredane su abecedno, a u zagradi je naveden približni broj instalacija (prema javno dostupnim podacima iz Marketa).

Aplikacije

• AdriaGUIDE Zadar – turistički vodič za Zadar (500 – 1000)
• Antena – lociranje DVB-T odašiljača u Hrvatskoj radi usmjeravanja televizijske antene (5000 – 10000)
• Apartments Croatia – pretraživanje apartmana u Hrvatskoj (100 – 500)
• Auto Info – pregled podataka o vozilu na osnovu registarske oznake (500 – 1000)
• Belablok – spremanje rezultata u Beli (500 – 1000)
• Bela MiVi – spremanje rezultata u Beli (1000 – 5000)
• Biljeske – pisanje bilješki s mogućnošću pretraživanja (100 – 500)
• Bonbon info – informacije za korisnike Bonbon mreže (100 – 500)
• Burza.ZG – trenutne cijene dionica na Zagrebačkoj Burzi (1000 – 5000)
• Croatian Keyboard – Hrvatska tipkovnica temeljena na Android SDK primjeru (10000 – 50000)
• Croatian Tourist Guide – pretraživanje turističkih odredišta i smještaja u Hrvatskoj (vuče podatke sa www.crotouristguide.com) (1000 – 5000)
• Croatian tourist navigator – aplikacija za turiste – smještaj, prijevoz, informacije (1000 – 5000)
• CRO CityInfo – lakše snalaženje u hrvatskim gradovima (1000 – 5000)
• CroNightLife – pregled mjesta za izlaske (100 – 500)
• DEMANO izračun plaća – izračun bruto i neto plaće (500 – 1000)
• Formit – jednostavno kreiranje online obrazaca (100 – 500)
• Gastro Croatia – pregled ponude restorana i njihovih kuhinja, specijaliteta u Hrvatskoj (100 – 500)
• Horvat Andro – aplikacija za Android uređaje koja prikazuje najnovije informacije iz hrvatskog internetskog prostora (10000 – 50000)
• HNB exchange rate – tečaj Hrvatske Narodne Banke (1000 – 5000)
• HRT Teletext – aplikacija za čitanje HRT Teleteksta (5000 – 10000)
• HT Imenik – pretraživanje imenika, restorana, bankomata, hotela ili ljekarni (500 – 1000)
• HZnet – aplikacija za dohvat, obradu i prikaz voznog reda Hrvatskih željeznica (500 – 1000)
• Kamata X – izračun potraživanja (500 – 1000)
• Kid’s Alphabet lite – igra za učenje abecede (5000 – 10000)
• MAXtv Vodič – vodič za MAXtv programe, upravljanje Snimalicom, pregled sadržaja u Videoteci (1000 – 5000)
• mPlaćanje – plaćanje parkinga, garaže ili javnog gradskog prijevoza putem SMS-a u raznim gradovima Hrvatske (2911)
• Peludna prognoza – informacije o sezoni cvjetanja pojedinih biljaka (500 – 1000)
• Planet 9 – pristup T-Com Planet 9 biblioteci (100 – 500)
• Poštanski broj – pregled poštanskih brojeva i ureda unutar Republike Hrvatske (1000 – 5000)
• Praznik – pregled državnih praznika i blagdana po godinama (uključujući Uskrs i Tijelovo) (1000 – 5000)
• Rijeka Bus – vozni red i mape javnog gradskog prijevoza grada Rijeke (500 – 1000)
• Rijeka Webcam – pregled slike sa sedam web kamera po Rijeci (500 – 1000)
• Rodjos – pregled nadolazećih rođendana i obljetnica (500 – 1000)
• Safe+ – spremanje korisničkih imena i lozinki za web stranice (100 – 500)
• ShopMaster ‘lite’ – akcije, popusti te lokacije i radno vrijeme za supermarkete u Hrvatskoj, podaci sa supermarketi.info (100 – 500)
• Slooshaj! – aplikacija za slušanje hrvatskih radio stanica putem Interneta (5000 – 10000)
• Slušaj Radio! – slušanje hrvatskih radio stanica putem Interneta (10000 – 50000)
• Virtualni Atlas – prikaz osnovne anatomske strukture mišićno-koštanog sustava (5000 – 10000)
• Tko me zove – omogućava automatsku identifikaciju pozivatelja ili pošiljatelja SMS poruke koji nije upisan u kontakte na mobilnom uređaju (1000 – 5000)
• Trambus – lakše snalaženje u javnom prijevozu grada Zagreba automatski računajući rute, locirajući najbliže stanice, prikaz voznog reda, prikaz stanica/linija na karti (1000 – 5000)
• TVDroid – TV vodič, podržava oko 280 TV postaja u Hrvatskoj i široj regiji te popularne satelitske programe (10000 – 50000)
• TV Raspored – TV Raspored služi brzom pregledu tjednog TV programa za 6 glavnih programa: HRT 1, HRT 2, NOV@ TV, DOMA TV, RTL i RTL 2 (5000 – 10000)
• Vodič za vina – vodič kroz vina Badel 1862 (100 – 500)
• Vrhunsko – informacije o različitim proizvodima i uslugama visoke kvalitete u Hrvatskoj (100 – 500)
• Zurne sluzbe – pozivanje žurnih službi u Republici Hrvatskoj

Aplikacije medija / portala

Lista sadrži aplikacije koje su namjenjene za praćenje točno određenog portala ili medija. Neke od njih su službene a neke neslužbene.

• Adria Air Race – aplikacija eventa Adria Air Race, Zadar 2011 (100 – 500)
• Antena Zagreb – službena aplikacija (500 – 1000)
• BugDroid – neslužbena aplikacija za Bug Online portal i forum (1000 – 5000)
• CMC – Croatian Music Channel – službena aplikacija (1000 – 5000)
• Gadgeterija – službena aplikacija (100 – 500)
• HRSVKS – zadnje vijesti s portala HRSVKS – Hrvatskog radioamaterskog sustava veza za krizne situacije (100 – 500)
• ITjobr – službena aplikacija (100 – 500)
• MUP RH – neslužbena aplikacija (500 – 1000)
• PLIVAzdravlje – službena aplikacija (100 – 500)
• RTL Televizija – službena aplikacija + widget (10000 – 50000)
• Taste of Croatia – nezavisni vodič kroz restorane i vinske podrume u Hrvatskoj (100 – 500)
• Večernji List – službena aplikacija (1000 – 5000)

Kriteriji uvrštenja

Broj domaćih aplikacija značajno se povećao od prošle godine pa bi uvrštavanje gomile aplikacija sa Marketa listu učinilo prilično beskorisnom. Zato sam se prilikom slaganja liste vodio za nekoliko kriterija:

• jezik sučelja je Hrvatski (jedini ili jedan od dostupnih)
• aplikacija je specifična za Hrvatsku
• autor (ili naručitelj) aplikacije je iz Hrvatske
• zadnja verzija aplikacije je iz 2011. godine
• aplikacija ima bar 100 instalacija (prema podacima iz Marketa)
• aplikacija ima postavljen opis i slike/video na Android Marketu

Zahtjev da zadnji update aplikacije bude iz 2011 znači da nisu upale aplikacije poput vrlo popularne 24sata (10000 – 50000 instalacija) ili moje Novine, ali negdje je trebalo povući crtu – veliki broj tih aplikacija možete naći na prošlogodišnjem popisu.

Trudio sam se da nove liste budu što potpunije, no ukoliko sam propustio koju aplikaciju koja odgovara kriterijima, javite mi u komentarima te ću je dodati.

Ponukani kolegama Rubijašima, i hrvatski Pythoniste (Pythonaši? :) počeli su se lagano okupljati.

Pred nekoliko tjedana nas je ekipa iz 24 sata digital ugostila organizirajući Python/Django meetup, a danas smo pokrenuli i Google grupu za korisnike Pythona iz Hrvatske.

Ideja je da grupa posluži ne samo kao help kanal, nego i kao medij za razmjenu iskustava, raspravljanje o stvarima vezanima uz Python (od editora do Django appova, tutoriala gdje i kako hostati Python stranice, ponude ili potražnje Python poslova u .hr i slično), kao i za dogovaranje (hopefully redovitih) okupljanja. Dakle, sva diskusija i komunikacija vezana uz Python je dobrodošla.

Zasad nas ima 10tak, a kako znamo da korisnika Pythona u Hrvatskoj (kao i onih koji će to tek postati, sorry g. Sirišćević :) ima puno više, pozivamo vas da nam se pridružite i da javite svojim kolegama. The more the merrier!

Pogledati arhivu liste kao i pridružiti se možete ovdje.

U freelancerskoj računici, cijena koju klijent treba platiti izravno ili nezravno vezana je uz utrošeno vrijeme freelancera.

Ako se radi o plaćanju po satnici, cijena se izravno formira po utrošenom vremenu i satnici. Ako se radi o projektu sa fiksnom cijenom, potrebno vrijeme se procijeni na osnovu opsega projekta.

Cijena satnice

Kako formirati cijenu satnice? Jednostavno – cijena satnice je najviša cijena koju vam je klijent spreman platiti a da mu vi i dalje budete bolji izbor od bilo kog drugog na tržištu (uključujući “susjedovog malog”). Pritom “najbolji izbor” ne znači nužno niti najjeftiniji niti najkvalitetniji, već ovisi o specifičnostima samog projekta. Tu dolazimo do problema “susjedovog malog” – ukoliko klijent ne može procijeniti razliku u kvaliteti između vas i nekog jeftinijeg, teško će mu biti procijeniti zašto ste vi bolji izbor. Dokaz kvalitete su obično reference i portfolio.

Što ako je cijena satnice za neki projekt niža nego što vam se isplati? Nemojte prihvatiti posao ili ga proslijedite nekom drugom tko bi mogao biti zainteresiran. A kako saznati za koju cijenu vam se isplati raditi? Dižite cijenu sve dok ste većinom popunjeni s poslom. Hint: ako vam gotovo nitko ne kaže da ste im preskupi, definitivno ste prejeftini.

Utrošeno i naplaćeno vrijeme

Prilikom određivanja cijene satnice, imajte na umu da iznos koji ćete naplatiti nije i iznos koji vama ide u džep. Osim raznih troškova poslovanja, bitna skrivena stavka je i činjenica da (kod plaćanja po satnici) nisu svi sati naplativi. Primjeri nenaplativih, a realno potrošenih sati:

• Vrijeme utrošeno na pregovaranje s klijentom o tome hoćete li uopće raditi na projektu. U ovo ulazi i amortizacija vremena utrošenog za dogovaranje projekata na kojima niste radili.
• Općenito, komunikacija s klijentom.
• Razne birokratske stvari (npr. sređivanje papirologije, odlazak kod knjigovođe, čekanje u redovima po raznim šalterima)
• Održavanje infrastrukture potrebne za vaš rad (instalacija sustava i softvera, nabava nove opreme, nošenje stvari na servis i sa servisa)
• Edukacija, konferencije, istraživanje novih tehnologija i trendova.

Pritom imajte na umu da klijenta ne zanimaju ovi detalji – oni su bitni samo vama za proračun što vam se isplati.

Fiksna cijena ili plaćanje po satu

I jedan i drugi način računanja cijene imaju svojih prednosti i nedostataka – stvar ovisi o prirodi samog projekta i o vama dražem načinu rada.

Projekti sa fiksnom cijenom dobri su za klijenta jer može lako planirati svoje financije. S druge strane, vi preuzimate rizik da će se stvari zakomplicirati i vama stvoriti više posla nego što je predviđeno. Ovo je posebno nezgodno za programere, koji praktički uvijek potcjenjuju količinu truda koju će trebati uložiti u projekt. Zbog ovakvih stvari, obično se uzima pesimistična procjena o potrebnom vremenu (obično kao originalna procjena * neki faktor).

Druga opasnost leži u nedovoljno jasno definiranim projektima, gdje se može dogoditi da ono što je klijent htio (ili se naknadno sjetio da želi, ali smatra da se to podrazumjeva) nije isto što ste i vi mislili da treba, a originalna specifikacija posla nije bila dovoljno precizna. U tom slučaju slijedi natezanje s klijentom ili popuštanje (još jedan razlog za već navedeni sigurnosni faktor u procjeni vremena). Rizik se može ublažiti što detaljnijom specifikacijom projekta, no teško je potpuno predvidjeti i navesti sve detalje i pretpostavke.

Plaćanje po satu transparentnije je – točno se zna što je odrađeno i koliko je (naplativog) vremena utrošeno. No, u ovom slučaju klijent preuzima rizik probijanja budžeta, što je vrlo lako moguće s obzirom da i klijenti često potcjenjuju potrebno vrijeme (“ma to je tebi maheru sigurno čas posla”). Također, neki klijenti mogu negativno reagirati kad saznaju konkretnu cijenu satnice (pogotovo ako je uspoređuju sa neto plaćom nekog radnika u firmi, ili sa “susjedovim malim”).

Ekipa iz Sprawsm nedavno je napisala dobar post o tome zašto prelaze na naplaćivanje po satu, sa argumentima zašto je takvo računanje pogodno i za klijenta i za onog tko obavlja posao.

tl;dr

U načelu, ako su zahtjevi dovoljno dobro specificirani i ako možete napraviti točnu procjenu količine posla, jednostavnije je računati fiksnu satnicu. Ukoliko unaprijed nije poznato baš sve ili se može dogoditi da treba raditi izmjene plana usred rada, svakako je bolje računati po vremenu. I u jednom i drugom slučaju, vodite računa o tržišnoj cijeni koju možete postići i o konačnom iznosu koji vam nakon svega ostaje kao zarada.