Nakon nedavnog prilično čitanog članka u Globusu o online/web freelancingu moglo se čuti i pročitati dosta komentara o masnim parama koje se mlate u online-biznisu, nakon kojih bi čovjek dobio dojam da je taj internet biznis jako lukrativna i tajanstvena prilika u koju su rijetki upućeni nekako ušli i sad se kupaju u zlatu.
Pritom se ponekad zaboravlja da prihodi i neto dohodak nisu ista stvar i financijsku realnost unutar koje freelanceri, kao i svi ostali poduzetnici, moraju poslovati. U nadi da će nekom biti informativna ili korisna, složio sam okvirnu računicu koju bi mogao imati neki hipotetski freelancer. Prilikom računanja zaokruživao sam i procjenivao vrijednosti na neki “prosjek” – pojedini brojevi razlikuju se prilično od slučaja do slučaja, ali recimo da su redovi veličine tu negdje.
Katica za sve
Recimo da se potaknuti člankom želite baciti u freelancing. Web developer ste (možda designer / front end developer, možda backend / php / sql ninja); kod (programerski ili markup) štrikate već godinama, stvarno ste dobri u onom što radite i imate već nekoliko fuševa iza sebe.
Naravno, osim samog “odrađivanja posla” morat ćete se baviti i sa promocijom (bilo običnim reklamiranjem, bilo pisanjem vlastitog bloga kojim dižete svoj osobni brand), networkingom (sakupljanjem i održavanjem kontakata, odlascima na konferencije, itd), prodajom svojih proizvoda ili usluga (tj. trebate nagovoriti nekog da upravo vama plati – samo zato što nešto znate ne znači automatski da će korisnik vas odabrati), te naposlijetku i pružanjem korisničke podrške.
A pošto sve ovo zajedno ne želite raditi u fušu nego iz toga stvoriti normalan posao, morati ćete se baviti i papirologijom vezanom uz rad tvrtke koju otvorite. Dio te papirologije možete prepustiti knjigovodstvenim i drugim servisima, ali dio će ostati vaša briga.
Dakle, za početak, poželjno je da imate iskustvo ne samo u Web razvoju, nego i u vođenju projekata, prodaji, oglašavanju, a hodanje po kancelarijama i kupovanje biljega vam ne bi smjelo biti previše frustrirajuće.
Minus i plus
Recimo da procjenjujete da će vaši mjesečni prihodi (dakle, količina novaca koji vam klijenti plate, minus PDV domaćih klijenata) biti oko 16 tisuća kuna. Uzimam ovu brojku jer je bila navedena u Globusovom članku – doduše kao “plaća”, ali dosta ljudi nije vjerovalo u taj “ogromni” iznos, pa uzmimo je kao razumnu (uspješnu) brojku u ovoj računici.
Minimalni mjesečni troškovi na koje možete računati su vam mobitel (recimo 200kn), internet i druge režije vezane uz poslovanje (200kn), troškovi prijevoza (iako radite iz spavaće sobe, još uvijek morate na poneki sastanak, poslovnu kavu ili odnijeti papire u Finu – ako radite u nekoj normalnoj firmi, troškove ovoga vam pokriva poslodavac) u npr. visini mjesečne ZETove karte (~240kn), topli obrok (kojeg vam u nekoj firmi pokriva poslodavac) od recimo 500kn mjesečno, te recimo 100kn za pokrivanje netbanking i sličnih troškova.
Trebate imati i opremu na kojoj ćete raditi – minimalno nekakvo računalo, ali vjerojatno i nekakav backup disk, veći monitor, i slično. Recimo da ćete godišnje na računala, mobitel i raznoraznu uredsku opremu potrošiti 10 tisuća kuna (što ispada 830kn mjesečno). Osim toga morat ćete si nabaviti nekakvu stručnu literaturu, zakupiti server ili prostor na serveru, kupiti domenu ili dvije, eventualno se negdje reklamirati ili odlaziti na konferencije kako bi ostali relevantni u vašoj branši. Recimo da na godišnjoj razini još na to potrošite 6000kn, odnosno, svedeno na mjesečni iznos, 500kn mjesečno.
U malo preglednijem tabularnom prikazu, to izgleda ovako:
| Opis | Iznos (kn/mj) |
| Primanja (prihodi) | 16.000 |
| Mobitel | 200 |
| Internet, režije | 200 |
| Prijevoz | 240 |
| Topli obrok | 500 |
| Netbanking i slični troškovi | 100 |
| Računalo i oprema za rad | 830 |
| Literatura, konferencije, zakup servera, domene, itd | 500 |
| Troškovi (rashodi) | 2.570 |
| Ukupno dobit | 13.430 |
Ovdje opisani mjesečni troškovi su vrlo općenite procjene, ali malo je vjerojatno da ćete u praksi imati niže troškove. Ovi iznosi predstavljaju dobru početnu brojku za freelancera koji skromno živi, ne ide na konferencije na druge kontinente, kupuje softver sa popustom ili koristi free software, i ne luduje za najnovijim gadgetima.
Nadopuna: par ljudi me pitalo o troškovima vezanima uz vođenje knjiga (koje sam namjeravao također uvrstiti ovdje, ali sam zaboravio – isprika na propustu). Mislim da se svakako isplati to outsourceati knjigovodstvu i prepustiti im brigu o tome koji je trenutno zakon i porez na snazi i u kom trenu kako treba što knjižiti. To zadovoljstvo će vas stajati 500 – 1000kn. Pretpostavimo da je 500kn + PDV mjesečno, što vam u konačnici smanji mjesečnu plaću “na ruke” za oko 200-300 kn.
Bruto, Neto & još jedan Bruto
U daljnoj računici stvari se malo kompliciraju. Spomenuta dobit je ono što vam ostane u tvrtki nakon plaćanja troškova, ali to nije vaša plaća. Ukoliko ste obrtnik, ili ukoliko imate d.o.o. i jednostavno si želite cijeli iznos isplatiti kroz plaću, navedena dobit vam je zapravo takozvani bruto2. To je onaj iznos kojeg radnici nikad ne gledaju a zapravo predstavlja trošak poslodavca.
Mala digresija: neto plaća je ono što dobijemo “na ruke” (ili na tekući). Bruto (ili bruto1) plaća je zapravo naša plaća koju nam isplaćuje poslodavac, a iz nje mi osobno plaćamo porez, prirez te izdvajamo za mirovinu (papirologiju poslodavac obavlja umjesto nas, ali novci kojima se plaća su još uvijek naši). Na bruto1 poslodavac još plaća zdravstveno osiguranje za nas i još neka davanja, a taj ukupni iznos zove se bruto2 i predstavlja ukupni trošak radnika za poslodavca. Detaljniji opis bruto1 i bruto2 sa točnim postocima možete naći na Moj Posao portalu.
(Ukoliko ste obrtnik stvari se malo drugačije računaju, jer su davanja fiksna za godinu dana, i nešto niža nego što bi bila davanja iz bruto1. Ali, pošto cijeli račun radimo sa otprilike procjenjenim brojevima, i ovo pojednostavljenje će poslužiti).
Kalkulatorom za izračun plaće sa Moj Posao iz cca 13400kn bruto2 dobijamo otprilike 7500 kn neto plaću.
Dakle početnih 16 tisuća srezali smo na 7500, nešto manje od 47% originalnog iznosa. Ostatak su porezi i davanja državi (nešto manje od 37%) te oko 16% za troškove poslovanja.
Ukoliko namjeravate osnovati d.o.o, jedna legalna opcija je isplatiti jedan dio preko normalne plaće, a drugi isplatiti kao dobit doo-a (na što se plaća porez na dobit od 20%). Naravno, problem sa ovim je da si smanjujete i davanja za mirovinsko osiguranje, što vam u dalekoj budućnosti znači manju mirovinu. Doduše, većina poduzetnika koja znam radije bira cash sada nego obećanje da će imati mirovinu za 40tak godina.
Recimo da vas nije briga za vašu mirovinu jednog dana i odlučite biti na minimalcu a ostatak dobiti preuzimati kao dobit. Neto plaća će vam biti oko 2500kn, bruto2 oko 3500kn, a preostali iznos si isplatite kao dobit, od čega oko 7500kn ide vama a oko 2500 državi. Na ovaj način ukupno mjesečno dobijete 10000 kn (oko 62% prihoda), državi ide oko 22%, a na troškove poslovanja opet 16%.
Vel’ke pare?
Dakle, kao skromni, marljivi i uspješni freelancer sa oko 16 tisuća kuna prihoda mjesečno, možete očekivati između 7.5 i 10 tisuća kuna “na ruke”. Nisu mali novci, pogotovo za zemlju u kojoj velik broj ljudi radi na (skoro) minimalcu ili uopće nema posao, ali nisu ni nekakvi ogromni neobjašnjivi iznosi koje ista osoba sa istim znanjem, sposobnostima i iskustvom ne bi mogla dobiti i u dobrim domaćim tvrtkama.
