O OOXMLu se već dosta pisalo i u domaćoj blogosferi, većinom u vezi ISO/HZN debakla te Microsoftovog subverzivnog ponašanja i stavljanja vrlo upitnih i moguće patentiranih stvari u standard.

Nedavna bura digla se oko navodne podrške ovom standardu od strane GNOME projekta.

Prvo je Miguel izjavio da je OOXML zapravo super standard. Inače, Miguel je praktički idejni tvorac cijelog GNOME projekta, pa njegova riječ, iako se ne bavi aktivno samim GNOMEom, još uvijek nosi poprilično težine (činjenica da je do nedavno još uvijek službeno bio zapisan kao predsjednik uprave GNOME zaklade (ne) ide u prilog tome). Kolika god bio legenda, mislim da je u zadnje vrijeme prilično neuračunljiv što se tiče objektivnog gledanja na stvari – primjer mu je i briljantna izjava da se “Moonlight [Novellova implementacija Silverlighta] može slobodno skinuti sa Novellovih stranica, u kom slučaju je obuhvaćen Novellovom patentnom zaštitom [protiv eventualnih MS-ovih tužbi].” Yay, borba za slobodu. No u svakom slučaju, činjenica da je nahvalio OOXML nije prošla nezapaženo.

Nedugo nakon toga je jedan od developera Gnumerica komentirao kako mu je bilo puno lakše implementirati OOXML nego ODF podršku za import dokumenata.

Lavina se lagano pokrenula i kulminirala generalnim flamewarom na Linux.com i OsNews siteovima.

GNOME je objavio i izjavu kojom se objašnjava o čemu se u stvari radi, a GNOMEov glasnogovornik Jeff Waugh (oko kojeg se također diže velika prašina ovih dana, iz puno ružnijih razloga) napisao je i dodatni post na tu temu, pokušavajući smiriti strasti. Dobre komentare dali su i neki drugi članovi projekta.

Kad već pišem post o ovome, koje je moje mišljenje? OOXML je očito pun mina, a od Microsofta smo se navikli uvijek očekivati smicalice. No to ne znači da je ODF dobar standard. ODF je možda tehnički bolji, sasvim sigurno politički bolji (otvoren, bez patentnih mina, kompletno specificiran) od OOXMLa, ali mi se po svemu čini da je još uvijek poprilično loš, i da će prouzročiti poprilično muka i popiti puno živcima onim jadnicima koji će morati raditi readere/writere za nj.

Izgleda da neki clueless webmasteri imaju točno takvu ideju. Što reći, osim da uz njih i RIAA, MPAA i ZAMP djeluju prosvjetljeno i altruistički. Više informacija na Read/Write Webu.

Fascinira me slijedeći citat:

Digg users who don’t click on these ads are stealing bandwidth without paying for it and website owners deserve a method to block this unauthorized bandwith theft.

Ovo mi je još bolje od legendarne Internet Is Not a Truck – It’s a Series Of Tubes izjave.

Hehe, jesam vas! Ne, ovo nije post o parlamentarnim izborima, već o puno ljepšoj, a manje ozbiljnoj temi

Ovo je (poprilično velik) post o izboru softvera koji koristim za svakodnevni rad, provedenom na osnovu vrlo ne-znanstvenog istraživanja na uzorku od jednog (1) računala.

Prije kandidata, njihovih programa (šala namjerna) i mog izbora, evo nekoliko bitnih niti vodilja:

• računalo koristim u svakodnevnom radu – programi moraju adekvatno raditi ili ispadaju iz igre
• imam pune ruke posla – ne da mi se danima privikavati na novi alat, iako on možda jest superiorniji
• ne mičem se sa GNOME okoline – program se mora dobro uklapati u dotičnu
• memorija nije jedino, ali je vrlo dobro mjerilo bloatanosti programa – što manji potrošak memorije, to bolje; nisam naletio na puno aplikacija koje troše velike količine memorije a brze su :)

Zauzeće memorije mjerio sam exmap-om, koji za razliku od top-a i ps-a daje relativno smislene rezultate (uzimao sam u obzir Effective Resident stupac, koji uključuje i proporcionalnu potrošnju učitanih shared-memory librarya). Vrtim Ubuntu Feistya na mašini sa 1GB RAM-a.

Daklem, izborne jedinice i kandidati:

Editor

Svakodnevno programiram u par programskih jezika (najčešće C/PHP/Python), te mi editor treba imati relativno dobru podršku za farbanje sintakse i indentaciju kod dotičnih, no ponekad se zaleti i neki XML/HTML ili najobičniji ASCII tekst, a zgodno je moći koristiti isti editor za sve. U svakom slučaju, editor treba imati dobru podršku za razne encodinge, a svakako mora podržavati UTF-8 (the one true encoding). Ako zanemarim igranje sa Wing IDE-om u zadnje vrijeme, trenutno se dvoumim između dva kandidata:

GEdit

Lagan (u usporedbi s Eclipseom, Anjutom, Wingom, …) i neloš editor, savršeno se uklapa u GNOME, ima pristojno farbanje sintakse i kolko-tolko smislenu autoidendentaciju. Ne pretjeruje sa milijardu opcija, ima ok složeno uređivanje više datoteka (tabovi), loš search/replace mehanizam… Do sad sam ga većinom koristio za PHP / Python / običan ASCII… U testu se sa otvorenih ~5 fajlova pokazao u pravom svjetlu: 56MB. Lagan?!?!?

GVim

Prve stvari prvo – naučio sam se već odavno na Vim, dobar mi je, i ne volim Emacs. Ok, sad kad smo to riješili – GVim se koliko-toliko uklapa u grafičko okruženje: ima prozor, zna koristiti miša, ali selektirani buffer sprema u XClipboard umjesto u GNOME-ov, što znaći da mi Ctrl-C / Ctrl-V u drugim programima ne rade baš očekivano… Ima odlično farbanje sintakse, vrlo dobru indentaciju, savršen search/replace (regex); manipulacija encodinga fajlova je malo zbrkana, ali radi. Još ga nisam naučio koristiti do krajnjih granica, ali sam ugodan u korištenju onog što meni treba. Dosad sam ga većinom koristio za C/C++ stvari. Zauzeće memorije sa ~5 fajlova: 6 MB.

Pobjednik je: GVim. Sa strane usabilitya oba imaju nekih prednosti i nekih mana, naviknut sam na oba, tako da pobjeđuje manji bloat.

Web browser

Muka i jad. Ovdje nema prevelike konkurencije jer oba browsera koriste isti HTML engine: Gecko. Prikaz stranica, flash playanje, AJAX stvarce, sve to ide više-manje isto. Razlike:

Firefox 2

Manje se uklapa u GNOME okruženje, prednost su mu zgodne ekstenzije (AdBlock, WebDev toolbar i FireBug su mi stalno uključeni), ali ždereeeeee…. pravi mastodont, pogotovo ako imam puno tabova, a ja po običaju gasim tabove samo kad vidim da je sav CPU ili memorija pojedena od strane browsera. U skromnom testiranju sa ~5 tabova, popapao je 50MB.

Epiphany+Gecko

Bolje se uklapa u okruženje, poštuje GTK+/Icon temu, složio sam si ga da mi ljepše izgleda, jedinstveni location/search field je prava stvar. Nema ekstenzije (ima pluginove, ali njih manje) ali zato ima blocker po defaultu, a i troši nešto manje: u testiranju, 40tak MB. Nije mnogo, ali čovjeka veseli (ali je previše da bi me baš puno veselilo).

Pobjednik – a Epiphany, što ću sad jadan. Jedva čekam dan kad ću preći na Ubuntu 8.04 i složiti si Epiphany+Webkit koji bi trebao 1000x manje zauzimati, i biti poprilično brži. Živi bili pa vidjeli. Dotad, Epiphany za casual browsanje, a Firefox za web development.

Word processor

E sad dolazim do razloga postojanja ovog posta. Kao i vjerojatno većina Linux desktop korisnika, koristim i ja tako stalno OpenOffice, uživam u njegovom dobrom podržavanju MSOffice dokumenata, i tiho patim zbog njegovog bloata…ali ne više. Odlučio sam se na hrabar korak te pogledao koliko je kvalitetna alternativa Abiword. Rezultati:

OpenOffice.org 2.2 Word processor

Super podrška za MS Office dokumente, uz ogromnu potrošnju memorije. Osim toga, očito je stvaarno spor, lijen, i muka mu se dići. Niti integracija sa desktopom nije baš nekakva, pa onda ima milijardu ikonica u toolbaru, još milijardu menu-entrya…a meni 90% toga ne treba. Pa zašto bih plaćao (doslovce, jer trošim struju na njegove instrukcije, koju moram i platiti). Eh da, u testu je za jedan Word doc od 3 stranice popapao 68 MB.

AbiWord 2.4

Diže se brže nego što OO.o word stigne prikazati splash screen. Ima i AbiWord opciju za splash screen, ali sam je ugasio da nemam fliker na ekranu. Lijepi elegantni toolbarovi i izbornici, puno manje mogućnosti nego OO.o, ali u pola sata igranja nisam naišao na nešto što mi svakodnevno treba a da nema. Zauzeće memorije za isti .doc (pravilno prikazan, uzgred rečeno): 12 MB

Pobjednik je bez sumnje AbiWord. Puno agilniji, a koliko vidim ima sve što mi treba. Namjeravam ga probati koristiti od sad pa nadalje, a OO.o ću paliti samo ako se nađem u situaciju koju Abi ne može razrješiti. Vidjet ćemo koliko će izdržati test vremena.

Tablični kalkulator

Ja te tablične kalkulatore vrlo malo koristim; obično samo zato da pročitam neki XLS kojeg mi je netko poslao. Obično za računanje i statistike upalim python shell pa ona malu skripticu i to je to.. Ali ajd, tuitamo zatreba (a i ja se trudim neke evidencije u tom voditi), pa da vidimo:

OpenOffice.org 2.2 Calc

Ista stvar kao i sa word processor komponentom. Odličan support za MS Office dokumente, miljardu opcija, lijen, dosta guta. U testu mu je za neki jednostavnijii Excel97 dokument trebalo 69 MB.

Gnumeric

Mislio sam da će se Gnumeric raspasti na tom XLS-u, ali ga je skroz pravilno učitao, a pritom je potrošio samo 18 MB. Također se vrlo brzo diže, a iako ima više opcija no AbiWord, sučelje mi djeluje puno čišće.

Ovo je najtraljaviji dio testa, jer nemam neko specijalno mišljenje niti o jednom niti o drugom. Nisam testirao niti bitnije dijelove kao što su reportovi, grafovi, itd, koji vjerujem ljudima dosta trebaju. Ali ja testiram, za sebe, ja to ne koristim, pa šta da uopće gubim vrijeme na to. I ovdje je pobjednika jednostavno proglasiti – ako mi treba neka tablična kalkulacija, palim Gnumeric, a OO.o je tu u prikrajku da spasi stvar ako mi netko podvali Office2007 XLSXwhatever dokument.

Terminal

Koliko god da se trudim u grafičkom sučelju raditi većinu svakodnevnih stvari, tipa traženje stvari po folderima, otvaranje, premještanje, kopiranje, brisanje… ipak sam puno produktivniji u terminalu. Osim toga, shell (inače, “bash” je moj izbor na tom pitanju, ako vas zanima) mi je nezamjenjiv i za kompajliranje, korištenje version controla, pokretanje i debuggiranje programa, SSH, itd.

Gnome-Terminal

Dobro izgleda, dobro radi, ima tabove (nezamjenjivo), dobro se ponaša kod selektiranja mišem/copy-pastea, zna lijepo ići u fullscreen, nemam nikakvih zamjerki. Zauzeće memorije, prava sitnica: 15MB

XFCE4-Terminal

Otkriće: također dobro izgleda (GTK+ baziran, pa pokupi pravilno GTK+/GNOME temu), tabovi/selekcija/fullscreen/sveostalo dobro radi, tako da zapravo i na njega nemam nikakvih zamjerki. Prednost je dvostruko manje zauzeće memorije za isti broj tabova: 7MB

GNOME terminal koristim zato što je default u GNOME okruženju i za mene radi dovoljno dobro. Ali ako XFCE4 term radi jednako dobro a troši manje, isplati ga se probati. Vidjet ću ima li nekih skrivenih nedostataka.

Eto, to su moji izbori za danas. Probat ću se prebaciti na pobjedničke aplikacije, te vidjeti koliko u realnim okolonostima to funkcionira ili ne. Da nabrzinu proračunam koliko bih memorije sa tim uštedio: 165MB. Nije loše. Dakako, ovo nije neki realni rezultat niti je dobiven bilo kakvim znanstvenim metodama, ali ću ga ipak uzeti za ozbiljno i dobro se osjećati. Uostalom, nije stvar toliko u memoriji (nije da ću tih 165MB sad iskoristiti za nešto pametnije), nego i u osjećaju da su novoizabrane aplikacije brže, agilnije i općenito bolji izbor za mene.

U slijedećem postu o par bloat aplikacija koje zasad nikako ne mogu izbjeći, a nadam se svjetlijoj budućnosti.

Nastavljajući tradiciju praćenja vrućih tema, Naslovnica nudi i specijaliziranu stranicu za praćenje svih vijesti i događanja vezanih uz ovogodišnje parlametnarne izbore.

Na adresi naslovnica.info/izbori možete pratiti sve što domaći mediji imaju za reći o izborima, a nakon objave prvih neslužbenih rezultata na stranici će se pojavljivati i sažetak neslužbenih rezultata, kako se oni budu mijenjali.

Kako se Naslovnica dobro vidi na mobilnim browserima, na ovaj način vijesti i stanje možete pratiti gdje god da jeste, a ne morate biti prikovani uz vaš televizor kod kuće :-)

U srijedu, 5.12.2007. na zagrebačkom Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva održat će se prvi domaći BarCamp, neformalno okupljanje s ciljem otvorene razmjene ideja, iskustava i znanja (opis s Wikipedie), pri čemu je bitno da su svi sudionici i aktivni sudionici, odnosno normalno je da svatko održi ili sudjeluje u nekoj prezentaciji.

Teme zagrebačkog BarCampa biti će vezane uz web, startup, projekte, i slično – za detaljnije informacije skočite na popis tema, gdje možete predložiti i svoju. Ja sam si već rezervirao mjesto (upad je besplatan, ali se zbog ograničenog broja mjesta potrebno unaprijed registrirati), vjerujem da će događaj biti vrlo zanimljiv, pa ako vas teme koje će se obrađivati zanimaju (a kako ne bi), dođite i vi!

Također mi je drago objaviti da će ovaj cool, zanimljiv i informativan događaj sponzorirati među ostalim i moja tvrtka Rei — kako se i sami bavimo webom te pokušavamo progurati nove i otvorene stvari gdje god to možemo, objeručke smo prihvatili priliku da pripomognemo događaju čiji je naglasak upravo na takvim stvarima.